Izmir - Agora
Reč Agora na grčkom jeziku znači “mesto okupljanja, gradski trg, pijaca”. Poznato je da su agore u antičko doba bile fokusna tačka grada, pored svojih trgovinskih, političkih i religijskih funkcija, i mesto gde se umetnost intenzivno razvijala i gde su se dešavali mnogi društveni događaji. U svakoj antičkoj državi postojala je bar jedna agora. Veće države obično su imale dve agore, od kojih je jedna bila državna agora, okružena raznim javnim zgradama, a druga trgovačka agora, gde su se odvijale trgovinske aktivnosti.
Agora u Izmиру osnovana je u 4. veku p.n.e. na severnom padini brda Pagos (Kadifekale), gde je premešten grad antičke Smirne. Ova građevina, okružena značajnim javnim zgradama toga doba, predstavlja državnu agoru grada.
Većina ostataka sa agore datira iz rimskog doba i pripada agori koja je obnovljena nakon zemljotresa 178. godine n.e. uz podršku cara Marka Aurelija.
Agora Smirne je planirana u pravougaonom obliku, sa širokim dvorištem u sredini, a okružena je kolonadama (stoama). Iskopane ruševine severnih i zapadnih stoа padaju na prizemlju ispod zemlje. Severna stoa ima plan koji je po svom obliku sličan bazilici.
Bazilika
Bazilike su građene po planu koji se sastoji od širokog i visokog centralnog dela sa uskim i niskim paralelnim hodnicima sa strane. Po svom planu, rimske bazilike su prethodnice hrišćanskih crkava i predstavljale su gradsku vrstu suda. Takođe, koriste se i za aktivnosti trgovaca i bankara, koji su usmeravali trgovački život grada.
Bazilika koja se nalazi na severnom delu agore ima pravougaoni oblik dimenzija 165 x 28 m. Po svojoj veličini, bazilika iz Smirne je najveća poznata rimska bazilika.
Impozantni ostaci podruma bazilike, na istoku i zapadu, sadrže prelepe preseke tonoznih svodova koji predstavljaju najbolje primere rimske arhitekture.
Na severnom fasadi bazilike nalaze se dva monumentalna vrata koja vode u podrum. Zapadno vrata su potpuno otkrivena.
Na kraju rimskog doba, državna agora je počela dobijati sve više trgovački značaj, što je prikazano redu tonoznih prodavnica na severnoj fasadi bazilike.
Zapadna Stoa
Zapadna stoa se sastojala od galerija (nefova) podeljenih u tri reda stubova i podizala se na bazi podruma, slično kao i bazilika. Danas se vidi da je zapadna stoa u antičko vreme bila dvokatna građevina koja se podizala na bazi podruma. Prvi sprat, koji se dolazio putem tri stepenice iz dvorišta, i drugi kat sa drvenim podom, bili su mjesta gde su ljudi šetali i sklanjali se od kiše i sunca.
Moguće je da su na kraju rimskog doba neke zidove galerije podruma zagradili za skladištenje vode, što je primer koji se sačuvao do danas.
Stubovi prvog sprata zapadne stoa, okrenuti prema dvorištu, podignuti su 1940-ih godina.
Kapija Faustina i Antička Ulica
Jedna od paralelnih ulica u izgrađenom planu Smirne prolazila je kroz agoru. Na mestu gde je ova ulica ulazila u agoru sa zapadne strane, nalazi se impozantna kapija.
Kapija koja se verovatno sastojala od dva otvora, imali su portret reljefa Faustine, žene rimskog cara Marka Aurelija, u središnjem delu severnog luka. U donjem delu drugog otvora, koji se nalazi ispod ulice u današnjem korišćenju, verovatno je postavljen portret Marka Aurelija. Ova imena su ponovno izgradila agoru koja je stradala u zemljotresu 178. godine, pa su Smirnjani dugovali zahvalnost ovim kapijom.
Kapija je oštećena tokom popravki 1940-ih godina, a 2004. godine je obnovljena prema originalnom izgledu.
Grafiti
Grafiti koji potiču iz rimskog doba su muralne slike i natpisi, koji su napravljeni na zidovima i stubovima podruma bazilike. Osim grafita koji su napravljeni mešavinom gvožđa i hrasta, tu su i primeri koji su ugravirani.
Grafiti pružaju značajne informacije o svakodnevnom životu u rimskom doba. U njima se obrađuju različite teme poput ljubavnih igara, gladijatorskih borbi, seksualnosti, slika jedrilica, imena voljenih, ptica, brodova, zagonetki i dr.
Takmičenje između tri istaknuta grada zapadne Anadolije - Pergamona, Efesa i Smirne se može videti i na grafitima kroz slogane gradova među običnim ljudima.
Grafiti pronađeni u podrumu bazilike iz Smirne posebno su jedinstveni. Pre svega, ovi nalazi su najstariji grafiti napravljeni uz pomoć mešavine gvožđa i hrasta. S druge strane, dok su pisani izvori istraženi u antičkim istraživanjima uglavnom zvanični i religiozni, grafiti napisani na grčkom jeziku iz Smirnine odražavaju tragove svakodnevnog života građana. U grafitima iz bazilike nalaze se važne informacije koje se odnose na prve hrišćanske periode. Još jedna važna karakteristika je da su grafiti po sadržaju među najopsežnijim na svetu. Zbog ovih karakteristika, grafiti su jedinstveni u svetskoj arheološkoj literaturi.
RADOVI - PROJEKTI
Prvi arheološki iskopi u Smirni započeli su između 1933. i 1941. godine u saradnji između Izmirske muzejske uprave i Istorijskog instituta. Istraživanja su započela oko sačuvanih stubova bazilike, a kasnije su se proširila na zapadnu i istočnu stoju.
Danas su u Agori otkriveni veći deo Zapadnog portika i manji deo Istočnog portika, kao i cela Bazilika na severu. Kroz arheološka istraživanja otkriveni su i drugi urbanistički nalazi, kao što su ulica nazvana Severna u okviru agore koja se proteže od istoka ka zapadu. Jedan od pronađenih elemenata sa natpisom na bloku aršitrava ukazuje na mogućnost postojanja hrama njihove boginje Nemesis u blizini ili unutar agore, iako se još uvek ne zna njegovo precizno mesto.
Prvi iskopi u Agori su bili među prvim arheološkim aktivnostima Republike Turske, koji su sprovedeni između 1933. i 1941. godine u partnerstvu između Izmirske muzejske uprave i Istorijskog instituta. Kratak izveštaj o iskopu koji je 1944. godine sproveo R. Duyuran je objavljen, a kasnije su 1950. godine R. Naumann i S. Kantar objavili obimniji članak.
Radovi na Agori su od tada dugo stali, a kasnije su se često izvodile inspekcije i radovi na čišćenju, a od 1996. do 2006. godine, uz podršku Izmirske muzejske uprave, Izmirske vlade, Izmirske gradske uprave i Izmirske trgovinske komore, vršeni su spašavajući iskopi na arheološkom nalazištu.
Od jula 2007. godine, pod vođstvom Doc. Dr. Akın Ersoya, tim je započeo arheološka iskopavanja kao deo statuta o iskopavanju iz Turske, koja se nastavljaju na različitim lokacijama u gradu, a posebno na Agori. Aktuelni radovi se odvijaju na Smirnskoj Agori, Altınpark Basmane, Kadifekale i u Smirninskom teatru.